Kontrola disanja je osnovni dio vježbanja Yoge. Jogiji vjeruju da pri udisanju ne primamo samo kisik nego i Pranu-životnu energiju. Pranayamom se kontrolira Prana, a glavni izvor Prane je dah. Uz pomoć Pranajame disanje se može produživati, ubrzavati i usporavati. Najbolje je izvoditi Pranayamu u sjedećem položaju, uspravnih leđa. Postoje položaji u Yogi koji su najpogodniji za praktikovanje Pranayame. Obično se koriste položaji Padmasana ili Sidhasana. Ako nam ovi položaji nisu udobni, mogu se koristiti položaji Sukhasana, Brahmasana, Vajrasana, sjedeći na jastuku ili stolici, a prema potrebi može se i ležati. Vrsta položaja ovisi i o dužini Pranajame jer položaj mora biti udoban sve vrijeme da tijelo ne bi remetilo disanje.

 

Yoga kao terapija, podrazumijeva primjenu tehnika Yoge za ozdra­vljenje ili uspostavljanje potpune fizičke i mentalne funkcionalnosti. U principu je Yoga namijenjena osobama bez fizičkih nedostataka ili oboljenja koja zahtevaju izlječenje ili posebnu pažnju. S druge strane, pojedine asane mogu pomoći u olakšavanju simptoma i izlječenju od određenih oboljenja kao što su bolovi u leđima, astma, reumatizam itd. U nastavku su navedene asane namijenjene za praktikovanje u svrhu terapije određenih oboljenja.

 

 

Riječ asana na Sanskritu znači „sjediti“ i „biti prisutan“. Neki sjedeći položaji u Yogi su posebno povoljni za meditaciju. To se odnosi uglavnom na “Turski sjed“ (Sukhasana), Savršeni položaj (Siddhasana) i najpoznatiji Yoga položaj za meditaciju – Lotos položaj (Padmasana). Omiljeni položaj za meditaciju kod Budista je Vajrasana. Mogu se provesti godine, učeći, vežbajući i dotjerujući sjedeći položaj za meditaciju ali nije poenta u položaju nego u njegovoj svrsi. Dakle, dovoljno je zauzeti položaj u kome možete ugodno sjediti 10-30 minuta. Važno je da se sjedi pravih leđa (radi „opuštene budnosti“). Ruke i prsti se postavljaju često u neku mudru. Pored sjedenja na podu, postoje i stojeći položaji za meditaciju.